Žena iz prodavaonice mješovite robe

Međunarodni bestseler „Žena iz prodavaonice mješovite robe“ autorice Sayake Murata osvojio je brojne nagrade, a nastao je na temelju vlastitog iskustva rada u prodavaonici same književnice. Glavna junakinja romana je Keiko Furukura, tridesetšestogodišnja tokijska prodavačica koja živi sama i nikada nije bila u romantičnoj vezi. Međutim, ona je u potpunosti zadovoljna svojim životom sve dok ne shvati da je ljudi zapravo smatraju čudnom, neuspješnom i na neki način propalim slučajem. „Još uvijek si u toj dobi na tom poslu u kojem ne možeš napredovati i nitko se sada neće htjeti oženiti starom curom kakva si ti. Ti si sada kao rabljena roba. Sve i da si djevica, prljava si. Ti si kao žena iz kamenog doba koja je prošla dob za rađanje i ne može se udati pa joj sada preostaje samo to da se mota po selu, nikome od koristi, puko breme. Ja sam muškarac, ja još uvijek mogu krenuti iz početka, ali za tebe, Furukura, nema nade.“ Keiko tada odluči ipak nešto promijeniti, a hoće li u tome i uspjeti doznajte na stranicama romana.

„Žena iz prodavaonice mješovite robe“ sjajan je prikaz jedne neobične psihe  svijeta skrivenog od pogleda. Iako urnebesno duhovit, čudnovat i pitko napisan, roman daje ironičan i oštar pogled na suvremenu radnu kulturu, konzervativno razmišljanje i rodne usluge te slavi tiho junaštvo žena koje prihvaćaju cijenu da budu svoje.

Smola

Roman Smola danske spisateljice Ane Riel, prema mnogim utjecajnim svjetskim časopisima, proglašen je romanom 2018. godine. Dosad je preveden na 28 jezika te ekraniziran 2019. u režiji Daniela Borgmana. Napet i neizmjerno dirljiv, Smola priča o tome što se dogodi kad nekoga volite previše – kad želja da nekoga zaštitite i duboka ljubav postaju nešto što će tu osobu nepovratno ozlijediti.

Glavna junakinja romana djevojčica je Liv koja odrasta sa svojim roditeljima izolirano, daleko od grada. Njezin otac pod svaku je cijenu želi zaštiti od vanjskih utjecaja pa je policiji prijavio da je Liv nestala i da se, najvjerojatnije, utopila. Djevojčica se mora sakrivati u gomili smeća koje otac donosi kući i nitko ne smije vidjeti da je zapravo živa. Njezin otac smatra da je na taj način štiti i čuva od svih opasnosti, gotovo kao što se fosil može sačuvati u smoli. „Smola je imala antibiotička svojstva i uz pravilnu obradu mogla se koristiti u sapunu ili kao izvrsno ljepilo, pa čak i kao izvor goriva. (…) Smola je imala ono nešto – iscjeljujuće, smrtonosno i konzervirajuće, sve u iti mah – što je očaravalo Jensa.“

Iako roman nije prvotno okarakteriziran kao triler ili kriminalistički roman čitatelji ga najčešće svrstavaju u te žanrove. Ipak, nakon čitanja vjerojatno će ga većina staviti u obiteljske romane s primjesom psihološkog trilera što dodaje napetost i iščekivanje u čitanje.

Svjetlo između oceana

Debitantski roman australske književnice M. L. Stedman Svjetlo između oceana preveden je u više od 25 zemalja i prema njemu je snimljen istoimeni film s Michaelom Fassbenderom i Aliciom Vikander u glavnim ulogama.

Neposredno po završetku Prvog svjetskog rata i užasa koje je tamo doživio, Tom Sherbourne prihvaća posao svjetioničara na zabačenom australskom otoku. Njegovo službovanje traje i po nekoliko mjeseci, bez ikakvog dodira s ostalim ljudima i odlaska na kopno. S njime je na otoku njegova novopečena mlada supruga Isabel. „Jednako kao živa koja vrti uređaj, Isabel je – zagonetna. Sposobna liječiti i otrovati; sposobna nositi teret svjetla, ali se također raspasti u tisuću neuhvatljivih djelića koji jure na sve strane, bježe sami od sebe.“ Njihova ljubav je predivna i jaka, ali uništava je nemogućnost rođenja djeteta. Kada ocean jednog dana na obalu izbaci čamac s mrtvim čovjekom i živom bebom, jasno je što će oni odlučiti. Međutim, ta odluka imat će razorne posljedice za veliki krug ljudi.

Svjetlo između oceana predivna je ljubavna priča obojana zadivljujućim prizorima divljeg oceana i prirode koja progovara o jačini majčine povezanosti i odnosa između majke i djeteta koji je nemoguće raskinuti.

Tri

Izraelski književnik Dror Mišani našoj se publici predstavio romanom Tri, vrlo zanimljivim i netipičnim trilerom koji će čitatelja zasigurno fascinirati i ostaviti utisak (bilo pozitivan ili negativan).

Sve započinje kada Orna, svježe razvedena majka dječaka, na stranici za upoznavanje razvedenih ljudi upoznaje Gila. Iako to nije ljubav na prvi pogled, pa čak ni nema strasti, Orna izlazi s njime i redovito mu se javlja pokušavajući zaboraviti svog bivšeg supruga. „I čuli su se sutradan. I gotovo svakog dana u sljedeća dva-tri tjedna. Nalazili su se najmanje jednom tjedno, uglavnom u hotelu i jednom u njegovom stanu. Bilo je to kao da pokušavaju popeti se stepenicu više, iskušati sami sebe i svoju vezu, pojačavaju vatru ne bi li uvidjeli valja li nastaviti kuhati jelo u loncu. No ipak, unatoč brojnim susretima, nije uvidjela, kretala se između trenutaka u kojima joj se doimalo kako to treba nastaviti i onih u kojima se s Gilom osjećala strano sama sebi i nije razumjela što zapravo rade zajedno.“ Kada se njezin bivši suprug vrati u Izrael iz Nepala sa svojom novom obitelji i odluči da njihov sin provede neko vrijeme s ocem, Orna se odluči otputovati s Gilom u Rumunjsku. Tu se stvari drastično mijenjaju i njihov odnos odlazi u neočekivanom smjeru…

Iako na početku može navesti na pomisao da je riječ o ljubavnom romanu, Mišani kroz priče o tri glavne junakinje majstorski stvara napetost, a neočekivanim obratom čitateljima diljem svijeta oduzima dah.

Pariška knjižnica

Janet Skeslien Charles nagrađivana je autorica romana i kratkih priča. Dok je radila kao voditeljica programa u Američkoj knjižnici u Parizu zainteresirala se za nevjerojatnu istinitu priču o knjižničarima koji su se suprotstavili nacističkom „zaštitniku knjiga“ i o tome napisala roman Pariška knjižnica. Kroz dva narativa autorica nas vodi u Pariz 1939. i Ameriku 1983. Parišku priču predvodi mlada Odile koja se zaposli kao knjižničarka u Američkoj knjižnici i upoznaje vrlo zanimljive ljude i ljubav svog života. Međutim, rat koji je pred vratima izokrenut će njezin život naglavce. U Americi pratimo priču tinejdžerice Lily koja žudi za avanturom i bijegom iz malenog provincijskog gradića. Njezina susjeda samozatajna je Francuskinja Odile s kojom se Lily zahvaljujući školskoj zadaći sprijateljuje. Njihov odnos počinje otkrivati povijesne, obiteljske, prijateljske i ljubavne priče.

Pariška knjižnica predivan je roman koji je, između ostaloga, nezaboravna priča o snažnoj ulozi književnosti u najtežim životnim trenucima i ljepoti knjiga i knjižnica:

„A sada ozbiljno, zašto knjigama? Jer ništa drugo nema tu čarobnu sposobnost da pomogne drugome vidjeti tuđim očima. Knjižnica je most između kultura, načinjen od knjiga.“

„… namjeravala sam reći da je knjižnica bez korisnika groblje knjiga, rekla je gospođica Reeder. ‘Knjige su kao ljudi; bez kontakta prestaju postojati.“

„Zašto si, pobogu, htjela biti knjižničarka?, pitao je s etincelle, iskrom, u očima. ‘Ponekad mi se knjige sviđaju više od ljudi.’ ‘Knjige ne lažu i ne kradu’, rekao je. ‘Možemo se osloniti na njih.“ 

Mliječni zubi

Zbirka priča Mliječni zubi rođene Zagrepčanke koja ponekad živi u Beogradu, Lane Bastašić sastoji se od 12 priča o odrastanju. Autorica je prošle godine dobila Europsku nagradu za književnost za roman Uhvati zeca.

Sve priče u zbirci za lajtmotiv imaju perspektivu djeteta koje svojim nevinim očima gleda odrasle (bilo roditelje, nastavnike, susjede…). „Tatu smo upoznali kroz njegovo odsustvo, oblikovali smo mu ruke prema kožnim rukavicama koje su ostale iza njega, njegove zube prema odrpanoj četkici koje se niko nije usudio ukloniti iz čaše u kupatilu, njegovu snagu prema namještaju oko nas: stolu i foteljama koje je sam sastavio. Postojalo je neko prazno mjesto koje je naša majka predano obožavala, mjesto koje bi samo tatine ruke i riječi ispravno popunile. Naša mala stopala i glupave šale nisu se uklapale u fine nabore i ćoškove njegove praznine.“ Iako je tema zbirke odrastanje čitatelj u njoj nikako ne treba tražiti priče o idealnim obiteljima i odnosima, već potpuno suprotno. Autorica nam priča brutalne i bolne priče u društvu koje je otrovano tugom, nesrećom, ovisnostima, incestom… Svaka pojedina priča započinje nevino, ali čitatelja onda odvodi u strah dostojan onoga koji proizvodi klaun Stephena Kinga. Ipak, neka Vas to ne obeshrabri. Čitajući ovu zbirku dobit ćete dokaz da je Bastašić jedna od vodećih prozaista u regiji i jačina njezinog djela nesumnjivo će ostaviti dubok utjecaj.

Drugi zakon termodinamike

Svojim drugim romanom Drugi zakon termodinamike hrvatski književnik Drago Glamuzina ponovno osvaja čitatelje pišući britko, životno i smiono, stoga ne čudi da su mu knjige prevedene na nekoliko svjetskih jezika i da je dobitnik brojnih književnih nagrada. Ovaj roman nema glavnog junaka, svi su podjednako važni i zastupljeni, a radnja je smještena u kuću Zorana Ferića gdje se okupilo društvo od nekoliko hrvatskih pisaca i urednika te, uz veliku dozu opijata, odluče da svatko ispriča neku priču koju još nikome nije rekao i koja je od velikog značenja za pojedinca. „Svi smo u četrdesetima i sve nas je život izlupao. Siguran sam da svatko od nas ima jednu krvavu priču za ispričat. To želim čut. Nešto autentično. (…) Bitno je da svi pričamo, i to tako da nam poslije, kad se rastrijeznimo, svima bude krivo što smo se u to upustili. A da nekima bude lakše, ništa što je ovdje rečeno ne smije izaći van. Nemoj da poslije vidim nešto od ovoga u nečijoj priči. I mora biti nešto što nas je odvalilo, promijenilo nam život, čega se sramimo ili bojimo.“

Svaki od prisutnih priča tada svoju istinu koja čitatelja zaprepasti, iznenadi i postavlja određena pitanja. Ako niti jedno drugo, onda barem ono: koju biste vi priču ispričali da se nađete u takvoj situaciji?

Zli jezici

Talijanska književnica Rosa Ventrella svojim je romanima očarala publiku diljem svijeta, stoga ne čudi podatak da su joj knjige prevedene na 17 jezika. Zli jezici roman je o ženama u talijanskoj obitelji koje se u toku Drugog svjetskog rata suočavaju s odlaskom muškaraca, nestašicom, gladi i preživljavanjem. Caterina je majka dviju kćeri, Terese i Angeline koje su još djevojčice kada ima otac odlazi u rat. Caterina jedino na raspolaganju ima svoje senzualnu arapsku ljepotu – „prokletstvo“ na koje je svekrva uporno upozorava. Osim svekrve, tu su i „zli jezici“ koji su sveprisutni na ulicama rajona: „No ogovaranje je bilo sveprisutno i pratilo je moju majku koja mu se morala izmicati sa svakim korakom. Šuljalo se uličicama, uz iskrivljene stube koje vode na trg, migoljilo oko demižona punih ulja koji su stajali pred vratima, uvlačilo se u oči magaraca privezanih za kolica s voćem, opijalo prodavača sardina, pekara, voćara, kume na vratima, vračaru tamnih očiju, kramara koji skuplja staro željezo i viče ulicama.“

Neumoljivim tonom punim starinske ljepote Rosa Ventrella donosi obiteljsku priču i poglavlje talijanske povijesti od Drugog svjetskog rata do borbi salentinskih seljaka za prava nad zemljom.

Sumnja

Sumnja je napeti psihološki triler kanadske spisateljica Ashley Audrian koji će Vas uvući u sebe poput vakuuma od prve stranice. Glavna junakinja je mlada majka Blythe koja je odlučna u namjeri da bude najbolja mama svojoj kćeri Violet, da bude majka kakvu ona nikada nije imala. Njezine se ideje i snovi raspršuju već u prvim mjesecima majčinstva, a Blythe se boji da s njezinim djetetom nešto nije u redu. Njezin suprug Fox smatra da ona sve to umišlja i preuveličava, a što on više ignorira i umanjuje njezine strahove, Blythe sve više počinje preispitivati vlastiti razum i samu sebe. „Razmišljala sam kako da se izvučem iz svega. Ondje, u mraku, dok mi je mlijeko teklo, a stolica se ljuljala. Razmišljala sam o tome da je spustim u krevetić i usred noći odem. Razmišljala sam o tome gdje mi je putovnica. O stotinama letova ispisanih na ploči odlazaka u zračnoj luci. O tome koliko gotovine mogu odjednom dignuti na bankomatu. O tome da mobitel ostavim na noćnom ormariću. Koliko će vremena trebati da mi se prestane stvarati mlijeko, da mi dojke prestanu biti dokazom da se ona rodila. To su misli koje svojim usnama nikada ne dopuštam izgovoriti. To su misli koje većina majki i ne poznaje.“

Kada dobiju i drugo dijete, sina Sama, Blythe upoznaje povezanost majke i djeteta o kojem je sanjala, sve do jednog dana kada im se životi mijenjaju u trenu…

Drago dijete

Odličan triler iz pera njemačkog književnika Romyja Hausmanna Drago dijete preveden je na 15 svjetskih jezika i brzo po objavljivanju je zauzeo vrh Spiegelove liste bestselera. Riječ je o psihološkom trileru u kojem je glavna tema otmica studentice Lene prije 14 godina.

U kolibi, duboko u šumi živi obitelj koju u potpunosti kontrolira otac: kada se jede, kada se ide na toalet, kada se jede ili uči. „U meni nema ničega osim tog jednog, sasvim jasnog osjećaja. On se usadio i jednostavno ga se ne mogu riješiti. Peče me u želucu, stišće mi sljepoočice poput škripca koji se iz dana u dan sve više sužava.“ Do njih nitko ne može jer nitko ne zna gdje su. Sada se u bolnici pojavljuje pacijentica koju je udario auto i koja svojim opisom odgovara otetoj Leni. Međutim, postavljaju se pitanja je li to zaista Lena, gdje je bila do sada, tko ju je oteo i zašto.

Ovaj psihološki triler počinje ondje gdje drugi završavaju, ali to ne znači da će Vam do kraja išta biti jasno. Neizvjesnost i majstorski stil pisanja opčinili su čitateljsku publiku diljem svijeta.

Pročitajte psihološki triler koji Vas vodi u duboku šumu među neobične članove jedne obitelji čija majka očajnički traži spas.