Shuggie Bain

Škotsko-američki pisac Douglas Stuart ponajviše je poznat po romanu „Shuggie Bain“. Odrastao je u siromašnoj i disfunkcionalnoj obitelji, što je najveća tema njegova pisanja. Svoj debitantski roman Shuggie Bain autor je pisao 10 godina i odbilo ga je više od 30 nakladničkih kuća, da bi po objavljivanju, bio nagrađen nagradom Booker i još nizom američkih i engleskih nagrada. Preveden je na čak 40-ak svjetskih jezika.

Naslovni junak ovog tužnog i dirljivog romana dječak je koji odrasta u disfunkcionalnoj obitelji u Škotskoj, s majkom alkoholičarkom i starijom polusestrom i polubratom. Kada ih napusti Shuggijev otac, te se braća odsele dječak ostaje sam s majkom o kojoj svakodnevno brine. Njezin alkoholizam uništio je cijelu obitelj, ali dječak se i dalje svojski trudi usmjeriti majku na pravi put i nikada je ne napustiti. „Nije mu bila od bogzna kakve pomoći s domaćom zadaćom iz matematike, a bilo je i dana kad bi prije umro od gladi nego dobio topli obrok, ali Shuggie ju je sad gledao i shvatio da na tom području briljira. Svaki se dan našminkala i napravila frizuru, iskobeljala iz groba i visoko uzdigla glavu. Kad god bi upala u alkoholnu kaljužu, sljedeći bi dan ustala, odjenula najbolji kaput i suočila se sa svijetom. Kad joj je trbuh bio prazan, a djeca gladna, napravila je frizuru da uvjeri svijet u suprotno.“ Dok se svakodnevno brine o majci, Shuggie pokušava shvatiti i sebe i svoje potrebe, a društvo u školi i susjedstvo nije mu ni od kakve pomoći, dapače dječak uvijek nailazi na osude zbog toga što je drugačiji.

Shuggie Bain nezaboravan je i potresan roman o ljubavi, nasilju, siromaštvu, ali i o nastojanju da se u svijetu koji nije naklonjen drugačijem i nježnom postojanju pronađe vlastito mjesto. I koliko god nas boljelo i rastužilo dok ga čitamo, iz njega ćemo izaći ne samo lakši, veći i bolji.  

Zločin rođenjem

Trevor Noah poznato je lice tv ekrana i komičar koji je od 2015. voditelj kultne satirično-informativne emisije The Daily Show. Prije nego je postao poznat diljem svijeta imao je djetinjstvo obilježeno aparthejdom u Južnoafričkoj Republici o čemu govori u knjizi Zločin rođenjem.

Trevor se rodio 1984. u Johanesburgu kao dijete bijelog Švicarca i majke crnačkog xhosa porijekla u doba kad je ondje miješanje rasa bilo zakonom zabranjeno, zbog čega se kao dijete i mladić teško uklapao u johanesburške rasom definirane zajednice. „Devet mjeseci nakon tog pristanka, 20. veljače 1984., moja je majka stigla u bolnicu u Hillbrowu na zakazani carski rez. Obitelj ju je odbacila, oplodio ju je muškarac s kojim ne smije biti viđena u javnosti, bila je sama. Doktori su je odveli u rodilište, rastvorili joj trbuh, posegnuli unutra i izvukli polubijelo, polucrno dijete koje je prekršilo sijaset zakona, statuta i propisa – počinio sam zločin rođenjem.“ Pričajući o svom odrastanju, školovanju, prijateljima, prvim ljubavima i obitelji Trevor nas vodi duboku u povijest aparthejda pričajući o njemu na toliko jednostavan način da će svaki čitatelj dobiti odličnu pouku iz povijesti. Unatoč teškom razdoblju njegova odrastanja, knjiga obiluje humorom, jer ipak je Trevor vrsni komičar. Čitanjem ove autobiografije svakako ćete obogatiti svoj život i steći nove uvide o ljudima oko sebe. 

I djeca njihova za njima

Francuski književnik Nicolas Mathieu svojim drugim romanom I djeca njihova za njima osvojio je najprestižniju francusku književnu nagradu Goncourt, a svatko tko pročita ovo djelo razumjet će i zašto. Roman je priča o odrastanju i sazrijevanju u malenome francuskom mjestašcu Heillange ispričana glasom glavnog junaka Anthonyja. Pratimo njega i društvo u razmaku od 1992. do Svjetskog prvenstva 1998. i pobjede Francuske nad Hrvatskom.

Heillange je neka druga Francuska od one koju mi poznajemo i o kojoj gledamo i čitamo. To je zaboravljena dolina na istoku, napuštene tvornice i visoke peći, mutno jezera i žega ljetnih dana. Mladi odrastaju na ulici prepunoj droge, alkohola, seksa, besposlice i mutne budućnosti. „Po njegovu mišljenju, čovjek je u životu mogao izabrati. Mogao je biti poput njegova oca, žaliti se i zamjerati šefovima, neprestano moljakati i zbrajati nepravde. Ili pak, poput njega, pokazati smjelost, poduzetnički duh i uzeti sudbinu u svoje ruke. Darovitost je bila nagrađena, sam je to poprilično briljantno pokazao. Bujajući tako na marginama društva, prihvaćao je njegove najraširenije ideje.“ Četiri ljeta opisana u ovome romanu sjajno i briljantno daju sliku o ljudima uhvaćenim u zaleđe globalizacije, o obiteljima sleđenima između nostalgije i propadanja, o pojedincima razapetim između pristojnosti i bijesa. Životnost i senzualnost, empatija i pripovjedna snaga ovog romana ostavit će vas bez daha. Uživajte!  

Mliječni zubi

Zbirka priča Mliječni zubi rođene Zagrepčanke koja ponekad živi u Beogradu, Lane Bastašić sastoji se od 12 priča o odrastanju. Autorica je prošle godine dobila Europsku nagradu za književnost za roman Uhvati zeca.

Sve priče u zbirci za lajtmotiv imaju perspektivu djeteta koje svojim nevinim očima gleda odrasle (bilo roditelje, nastavnike, susjede…). „Tatu smo upoznali kroz njegovo odsustvo, oblikovali smo mu ruke prema kožnim rukavicama koje su ostale iza njega, njegove zube prema odrpanoj četkici koje se niko nije usudio ukloniti iz čaše u kupatilu, njegovu snagu prema namještaju oko nas: stolu i foteljama koje je sam sastavio. Postojalo je neko prazno mjesto koje je naša majka predano obožavala, mjesto koje bi samo tatine ruke i riječi ispravno popunile. Naša mala stopala i glupave šale nisu se uklapale u fine nabore i ćoškove njegove praznine.“ Iako je tema zbirke odrastanje čitatelj u njoj nikako ne treba tražiti priče o idealnim obiteljima i odnosima, već potpuno suprotno. Autorica nam priča brutalne i bolne priče u društvu koje je otrovano tugom, nesrećom, ovisnostima, incestom… Svaka pojedina priča započinje nevino, ali čitatelja onda odvodi u strah dostojan onoga koji proizvodi klaun Stephena Kinga. Ipak, neka Vas to ne obeshrabri. Čitajući ovu zbirku dobit ćete dokaz da je Bastašić jedna od vodećih prozaista u regiji i jačina njezinog djela nesumnjivo će ostaviti dubok utjecaj.