Iščezle

Američka profesorica na koledžu i spisateljica Julia Phillips svojim je debitantskim romanom Iščezle postigla značajan književni uspjeh, a roman je bio i finalist ugledne nagrade National Book Award 2019. godine.

Radnja romana smještena je na zabačeni sibirski poluotok Kamčatku: „Posred zaljeva jedna je koča plovila na jug, gdje ju je čekalo neko nepoznato odredište – Čukotka, Aljaska, Japan. Sestre nikad nisu napustile poluotok. Jednoga će dana, rekla im je majka, posjetiti Moskvu, no dotamo ima devet sati leta, preko cijelog kontinenta, i morat će preletjeti planine, mora i rasjede koji izoliraju Kamčatku.“

Glavnih junaka roman zapravo niti nema, već nam autorica donosi cijelu galeriju zanimljivih likova povezanih nestankom dviju sestara. Djevojčice su otete jednog ljetnog dana i otada im se gubi svaki trag. Nitko ne zna gdje bi mogle biti ni jesu li više uopće žive. Strah i bol zbog gubitka djevojčica pogađa cijelu zajednicu, a posebno žene. Autorica stvara omnibus roman pričajući svako poglavlje iz perspektive novih likova koji se ipak svi međusobno prožimaju. Osim glavne radnje u romanu su predivno prikazani prizori surove prirodne ljepote – guste šume, otvorena prostranstva tundre, impozantni vulkani, blistavo more – te upoznajemo predivnu, ali složenu pokrajinu u kojoj vladaju prastare društvene i etničke napetosti i u kojoj su autsajderi najočitiji sumnjivci.

Kuća za ptice

Ako tražite štivo koje će Vas očarati, zadiviti ljepotom i smiriti opisom ptica roman nizozemske autorice Eve Meijer Kuća za ptice pravi je odabir. Bazirajući priču na stvarnoj osobi, autorica je napisala romansiranu biografiju koja je dobila brojne nagrade i prevedena je na preko 20 svjetskih jezika.

Glavna protagonistica romana je violinistica Gwendolen koja se s 40 godina odlučila iz Londona preseliti na englesko ladanje i ostatak života posvetiti jedinoj istinskoj strasti: pticama.  Iako nije školovani ornitolog ptice proučava na osnovi suživota s njima jer je njezina kuća otvorena za sve male letače. Znanstvena zajednica ne prihvaća njezina postignuća, ali Gwendolen to ne sprječava da se bavi svojom strašću, te je u konačnici napisala dvije knjige koje su postale bestseleri. „U vrtu kuće za ptice i oko njega živjele su brojne sjenice, kosovi, vrapci i crvendaći. Bilo je i stalnih gostiju, među ostalima čavke, vrane, šojke, plavetne sjenice, čvorci, zebe i djetlići. Neke su se ptice vraćale svake godine, poput lastavica; druge bi svratile s vremena na vrijeme. Bilo je ptica stanarica koje su cijeli život provele u blizini, druge su dolazile jednu sezonu ili nekoliko godina.“

Život ove glazbenice i naturalistice zagonetka je i pedeset godina nakon njezine smrti, intrigirajući čitatelje odlukom da prkosi društvenim očekivanjima crpeći radost iz svojeg nesvakidašnjeg odnosa prema svijetu prirode.

 

Tihe duše

Prvi roman francuske spisateljice Melanie Guyard Tihe duše iznimno pronicljivo pristupa ljudskoj prirodi i dovodi čitatelja do finala koji je nemoguće pogoditi.

Radnja se u romanu odvija u dva vremenska perioda. U jednoj nas priči autorica vodi u Francusku tijekom Drugog svjetskog rata gdje se mlada Heloise preintimno druži s njemačkim oficirom i biva osuđena od cijelog sela i vlastite obitelji. Druga radnja odvija se 2012. i pratimo Loica koji nakon nesretnog braka sebi pronalazi zanimaciju u bakinoj kući koju treba očistiti i pripremiti za prodaju. Unuk na tavanu pronalazi pisma koje je baka izmjenjivala s nepoznatim muškarcem i odluči pronaći odgovore i istinu. Malo francusko selo krije tajne koje su obilježile život njegove bake: „Sve dok je života u nekom mjestu, u njemu će opstati i teret onoga što se tu dogodilo i obilježiti sve one koji tu žive. To je valjda najbolja definicija duhova.“

Tihe duše roman je za sve čitatelje koji vole povijesne i pomalo zagonetne radnje jer je knjiga puna napetosti i neočekivanog. 

Zahvalnosti

Zahvalnosti je roman francuske spisateljice Delphine de Vigan koja je svojim književnim radom stekla iznimno cijenjen status u cijeloj Europi. Njezino najnovije ostvarenje ponovno potvrđuje autoričinu kvalitetu, erudiciju i ljepotu pisanja.

U romanu pratimo Michku, nekadašnju lektoricu koja u starosti počinje gubiti i zaboravljati riječi, a do jučer su one bile njezin život. Kako više nije toliko samostalna odluči preseliti se u dom za starije, a dvije osobe koje ju redovito posjećuju su njezina susjeda Marie, mlada žena koju je Michka prigrlila dok je bila djevojčica, i Jerome, liječnik terapeut zadužen da prati njezino stanje i da s njom vježba. „Ja sam logoped. Radim s riječima i šutnjom. S neizrečenim. Radim sa sramom, s tajnama, s kajanjem. Radim s odsutnosti, s uspomenama koje su nestale i koje ponovno probudi neko ime, lik, miris. Radim s boli koja je prošla i boli koja traje. S povjeravanjima. I sa strahom od smrti. To mi je dio posla.“ Michka se bori s nekim stvarima iz prošlosti i to poglavlje želi zatvoriti prije smrti.

Iako obujmom vrlo kratak, Zahvalnosti je zapravo velik roman koji nas podsjeća na nužnost razgovaranja i izgovaranja zahvalnosti koju osjećamo prema drugima. Roman iznimne snage, potresan i životan čudesna je posveta starenju.  

Ljubav u Auschwitzu

Istinita priča novinarke Francesce Paci Ljubav u Auschwitzu rekonstrukcija je ratne i ljubavne drame između Male i Edeka. Djevojka Mala je obrazovana i karizmatična Židovka koja završava u Auschwitzu s brojnim drugim belgijskim Židovima, ali nacisti Malu odmah postavljaju na položaj prevoditeljice i tumača jer je govorila nekoliko jezika. Iako je u logoru zapravo imala povlašten položaj, uvijek se prema ostalim zatvorenicima odnosila iznimno pošteno, a mnoge je i spasila od sigurne smrti: „Bila je lijepa, vitka, imala je dugu kosu i hodala je kamo je željela. Nikad nije nikoga udarila, nikad nije prihvatila položaj nadglednice. Bila je oličenje solidarnosti. Znala nas je pozdraviti šaljući nam poljupce, podizala nam je moral, prenosila informacija koje je čula na radiju i objašnjavala nam što znače, jer je bila inteligentna. Bila je veličanstvena.“ Edek je politički zatvorenik i kada se između njih rodi ljubav odluče pobjeći iz logora. Njihova priča, kao i mnoge iz Auschwitza, nema sretan kraj, ali ovu knjigu vrijedi pročitati jer je spomenik nepoznatim junacima.

Novinarka Paci knjigu je napisala zahvaljujući brojnim svjedocima i povijesnim dokazima, te sama o njoj kaže: „Ponosna sam što je to priča o Mali i Edeku, ne zato što je najvažnija ili najdirljivija priča od milijuna sličnih priča koje su nacisti ostavili za sobom, nego zato što govoreći o ljubavi govori o nečemu što može shvatiti i čitatelj koji ne zna kako izgleda život u logoru, koji može pričati o njoj čak i nakon što povijest zaboravi njezine protagoniste. Ovo nije povijesna rekonstrukcija koja se koristi provjerenim izvorima i provjerava svaku riječ ni specijalistička analiza Auschwitza: mnoga sjećanja uključena u ovu knjigu su, kao i svako sjećanje, subjektivna i podložna pogreškama. Ovo je bajka bez sretnog završetka, kao što to katkada biva s istinitim bajkama.“

Sobarica

Hvaljeni krimić Sobarica kanadske spisateljice Nite Prose postao je bestseler diljem svijeta te se po njemu snima film u holivudskoj produkciji. Glavna junakinja romana je Molly, sobarica u Hotelu Regency Grand, naučena da bude nevidljiva i neprimjetna. Svoj posao obavlja s velikim žarom, ali joj društveni život nije jača strana. Otkad joj je baka umrla živi sama i većinu svojih dana provodi u čišćenju i samoći. Njezin se život preokreće naopačke kada u jednoj od hotelskih soba pronađe mrtvo tijelo bogatog gospodina Blacka. Odjednom se Molly nađe u središtu interesa apsolutno svih – od zaposlenika i kolega u hotelu do policije. Tko je odgovoran za ovu smrt i tko zna istinu o svemu što se dogodilo toga jutra u sobi?

Unatoč tragičnom događaju, za Molly on ipak donosi i pozitivne promjene: „Okrenem se, a umjesto da je prazan, moj je dnevni boravak pun prijateljskih lica. Svi se smiješe, onako sve do očiju. Prvi put u životu mislim da razumijem što je pravi prijatelj. Nije to netko kome se samo sviđaš, to je netko spremna poduzeti nešto za tebe.“

Sobarica je roman koji će vas opustiti i zabaviti te se odlično uklopiti u ove vruće ljetne dane.

Zagoreni šećer

Američka autorica indijskih korijena Avni Doshi svojim je prvijencem Zagoreni šećer izazvala prava buru na svjetskoj književnoj sceni. Roman je dobitnik brojnih nagrada i do sada preveden na preko 20 jezika.

Zagoreni šećer nas vodi u Indiju gdje upoznajemo glavnu junakinju – umjetnicu Antaru koja, iako nikada nije imala dobar odnos s majkom, sada mora brinuti o njoj jer majka oboli i počinje gubiti pamćenje. Njezina bolest Antaru vraća u djetinjstvo i odrastanje što čini veliku većinu romana. „Ne sjećam se što sam osjećala prema mami u tom razdoblju, jer tom osjećaju nedostajalo je poznato ime. U ašramu sam živjela bez nje i istodobno čeznula za njom, ali sad kad smo bile zajedno, skretala sam prema strahu, prema osjećaju da možda griješim, da je možda ne želim i ne trebam, a onda se vraćala spoznaji s kojom sam živjela cijeli svoj život, odnosno da je biti bez nje pakao, patnja. Čak i sad, kad sam bez nje, kad želim biti bez nje, kad znam da je njezina prisutnost izvor moje nesreće, još uvijek se budi ta naučena čežnja, ta žudnja za mekim, bijelim pamukom ofucanih rubova.“ Njezin odnos s majkom utječe i na njezine odluke u odrasloj dobi, kao i na odnose i brak.

Ova hvaljena priča o otrovnoj ljubavi između majke i kćeri intenzivna je i duboka, bolno iskrena, preciznih i oštrih rečenica koje zarezuju u meko tkivo odrastanja i razbijaju mit o idealnom roditeljstvu.

Moja nestala polovica

Moja nestala polovica autorice Brit Bennett s razlogom je proglašena knjigom godine po izboru brojnih američkih časopisa. Priča je to o blizankama Stelli i Desiree koje su odrastale u toliko malenom gradu da „ga nema ni na karti“, a u kojem žive crni ljudi svijetle kože. Blizanke su koliko slične toliko i različite: „Potom su odrasle i postale djevojke, upadljive zbog svoje jednakosti i razlika. Uskoro je postalo smiješno to što ih nekoć nitko nije razlikovao (…) Desiree i Stella, djevojke iz Mallarda. Kako su odrastale, više se nisu doimale kao jedno tijelo podijeljeno na dva, nego kao dva tijela slivena u jedno, a svako vuče na svoju stranu.“ Sa 16 godina zajedno su pobjegle u New Orleans, a tada Stella shvaća da puno bolje u životu može proći predstavlja li se kao bjelkinja. Njihovi putevi tu se razdvajaju, ali sudbine blizanki ostaju isprepletene. Sljedeći naraštaji, njihove kćeri, pokušat će otkriti pravu i istinitu priču o sudbinama svojih majka.

Prekrasan obiteljski roman vrlo zanimljive priče koja kontinuirano teče i privlači čitatelja da želi još. Dubina teme, interesantni likovi i ocrtavanje zajednice o kojoj ne znamo mnogo čine ovaj roman pravom poslasticom za svakoga tko se odluči pročitati ga. 

Pčelar iz Alepa

Pčelar iz Alepa nastao je kao rezultat volontiranja autorice Christy Lefteri u izbjegličkom kampu u Grčkoj. Iako je roman djelo mašte, tematika i likovi bazirani su na stvarnim ljudima i događajima.

Glavni junak i pripovjedač romana je Nuri, pčelar iz Alepa koji sa suprugom Afrom i sinom živi običan život u prelijepom sirijskom gradu. Život im se drastično mijenja kada ratni vihor pohara njihovu zemlju, i u strahu za goli život Nuri odluči napustiti Siriju. Nuri i Afra kreću na iznimno opasno putovanje u Europu, a moraju se suočiti i s bolnim gubitkom sina kojega je usmrtila bomba u vlastitome dvorištu. Smrt djeteta stvara dubok jaz između partnera, a Afrina sljepoća nastala prilikom eksplozije iste bombe još više otežava ionako dramatično putovanje. Na svome putu susreću ostale izbjeglice koji se svakodnevno suočavaju s pitanjima identiteta i pripadnosti, te snalaženja u novom svijetu gdje se ne osjećaju dobrodošlima: „Gdje je sad bio naš dom? I što je uopće dom? U mojim mislima dom je postao fotografija nagrižena plamenom vatre, raj koji nikad neće biti dosegnut.“

Izrazito dirljiv roman otvara nam oči i postavlja novu perspektivu prema ljudima koji traže spas od ratnih strahota. Dirljivo, snažno i suosjećajno napisan roman oda je čovječnosti i snazi ljudskog duha. 

U ime ljubavi

U ime ljubavi vrlo je zanimljiv roman mlade britanske autorice Stephanie Scott čija je radnja smještena u Japan, a inspiriran je istinitim sudskim procesom koji se odvijao u Tokiju 2010. godine. U Japanu je procvjetala industrija wakaresaseya – jedan od supružnika unajmljuje osobu koja će zavesti drugog supružnika kako bi stekao prednost u brakorazvodnoj parnici. Sato unajmljuje Kaitara da zavede njegovu suprugu Rinu, ali stvari kreću u sasvim drugom smjeru od očekivanog. Rina i Kaitaro se ludo zaljubljuju, što pokreće niz nasilnih djela koja će zauvijek proganjati njezinu kćer Sumiko.

Kroz roman čitatelj će dobiti uvid u japansko sudstvo i strogoću njihovog pravosuđa koje ne dopušta prevelike makinacije. Također, upoznat će zanimljive kutke i vjerovanja japanskog naroda: „Imamo mnogo izraza za sudbinu. Neki su srcedrapateljni, drugi u sebi sadrže snage, cikluse sreće i odabira. Riječ koja mi je pala na um dok sam sjedila u zatvoru Chiba bila je starinska, arhaična čak, ali najprikladnija: sadame. Predodređena sudbina koja se mora prihvatiti jer se može promijeniti.“

S natruhama trilera ovaj roman obiteljska je priča koja u centar stavlja Sumiko, dijete koje odrasta u nesređenim obiteljskim odnosima što ostavlja neizbrisivi trag na cijeli njezin život.