Liza i hotel profesora Magnolije

Glavna junakinja ovog romana je Liza, djevojčica koja je prkosila svim pravilima i očekivanjima nošenjem različitih čarapa, raščupanom kosom i postavljanjem pitanja na koja nitko nije imao odgovor. Živjela je na zadnjem katu zgrade u Ulici Curie i sve što je htjela je to da joj se napokon nešto dogodi.
Nakon što u hotelu profesora Magnolije pronađe koalu, odlučuje se da upravo s njom kreće na put prema Australiji. No s obzirom da se Liza uvijek izgubi kamo god pošla, putovanje na koje je krenula neće proći tako jednostavno.
Sve to vjerojatno bi i prošlo nezapaženo da se jedne srijede, a mogao je biti i četvrtak, nije dogodilo još mnogo toga u Ulici Curie. Inače, rekao bih da je Ulica Curie bila jedna od ugodnijih u gradu. Vozio je tu i gradski autobus, tamnožute boje, a nalazilo se ovdje i nekoliko zanimljivih trgovina i hotela, poput onog profesora Magnolije. No bolje da se ovdje zaustavim. I nastavim s pričom…
Ovaj pustolovni roman domaćeg autora Vanje Obada prava je poslastica za svu djecu od 7 do 12 godina koji vole makar na trenutak otputovati u neki drugi svijet koji prkosi svim pravilima.

Ljeto

Autori: Cao Wenxuan, Yu Rong
Ljeto je pravo vrijeme za čitanje. Ova slikovnica, osim prigodnog imena, nam na jedan poetičan način otkriva koliko utjecaja na nas može imati samo jedan nesebičan čin ljubavi. Napisao ju je Cao Wenxuan, profesor književnosti koji je odrastao u ruralnoj Kini te je ovu slikovnicu obogatio prizorima iz biljnog i životinjskog svijeta. Maštovite prizore ilustrirala je Yu Rong, nagrađivana kineska ilustratorica, koja često na zanimljiv način kombinira umjetnost rezanja papira i crtež, što je vidljivo u priči o ljetu. Zaronite u ovu prekrasnu priču i saznajte što je to tako dojmilo životinje koje se utrkuju u potrazi za hladom.

Maresi

Finska spisateljica Maria Turtschaninoff autorica je pomalo fantastičnog romana Maresi čiji je podnaslov Kronike iz crvenog samostana. Djevojka Maresi jedna je od stanovnica Crvenog samostana koji se nalazi usred oceana i potpuno je izoliran od ostatka svijeta. Na otoku žive isključivo žene i djevojke, te je muškarcima pristup zabranjen. „Mnogo je razloga zašto djevojčice dolaze ovamo u Samostan. Ponekad ih ovamo pošalju njihove siromašne obitelji iz obalnih zemalja zato što ih ne mogu hraniti. Ponekad obitelji znaju primijetiti da je kći oštroumna i radoznala, pa žele da dobije najbolje moguće obrazovanje koje žensko dijete može dobiti. Ponekad neka dođe ovamo zato što je bolesna ili sakata i sestre se mogu pobrinuti za nju.“ Nakon jednog traumatičnog iskustva, potaknuta od drugih sestara, Maresi odlučuje zapisati sve događaje koji su prethodili tome ružnom događaju.
Mračna, moćna i originalna knjiga, ističe se izbrušenim stilom kakav se rijetko susreće u ovom žanru. Atmosferična, snažna vizija koja upečatljivo dočarava svijet tako različit od našeg, a ipak tako uznemirujuće poznat. Autorica se koristi tradicionalnim elementima ženske magije da bi postigla dramatske učinke u ovom uzbudljivom feminističkom romanu o prijateljstvu, sestrinstvu i hrabrosti.

Pretvaranje

Nella Larsen američka je književnica i prva crnkinja koja je dobila Guggenheimovu potporu za kreativno pisanje. Za života je napisala samo dva romana, ali je njezin nevelik opus doživio odobravanje suvremenika. Do oživljavanja interesa za njezino pisanje došlo je krajem 20. stoljeća, kada su proučavanja pitanja rasnog i seksualnog identiteta ušla u fokus književnih znanstvenika. Njezini radovi predmetom su brojnih znanstvenih studija, a danas je hvaljena kao vrlo važna književnica američkog modernizma.
U romanu Pretvaranje pratimo priču o dvije prijateljice iz djetinjstva – mlade crnkinje svjetlije puti Clare i Irene koje se ponovno susreću nakon mnogo godina. Clare je sada udana za bijelca i živi pretvarajući se da je bjelkinja; Irene se deklarira kao crnkinja, a pretvara se da je bjelkinja samo po potrebi. „Čudno je to s pretvaranjem. Ne odobravamo ga, a istodobno ga toleriramo. Ono u nama pobuđuje prezir, a svejedno mu se divimo. Uzmičemo pred njim s nekom čudnom vrstom gađenja, ali ga štitimo.“ Životi dviju prijateljica isprepleću se u dirljivoj priči o rasizmu i realnosti života američkih crnaca srednje klase dvadesetih godina 20. stoljeća, a kako je pretvaranje uvijek i laž, unatoč međusobnoj sklonosti i dobrim namjerama, ta će igra (ili potreba) dovesti do tragičnog svršetka. Prema ovom romanu 2021. godine snimljen je film u produkciji Netflixa.

Pačinko

Hvaljen roman američke spisateljice Min Jin Lee Pačinko doživio je i svoju ekranizaciju u vidu serije te je popularan diljem svijeta. Kada ga pročitate – bit će Vam jasno i zašto.

Pačinko je obiteljska saga o korejskim iseljenicima u Japanu koji u novoj državi nikada neće biti prihvaćeni kao domaći, iako je već treća generacija rođena u Japanu. Pričajući povijest korejske obitelji preko glavne junakinje Sunje autorica piše i o teškom položaju žena sredinom 20. stoljeća: „Sunja, dušo, ženin život beskonačan je rad i patnja. Patnja pa još patnje. Znaš, bolje se pripremiti za to. Postaješ žena i to trebaš znati. Muškarac za kojeg se udaš posve će odrediti kvalitetu tvog života. Dobar muškarac znači pristojan život, a loš muškarac proklet život – ali bez obzira na sve, uvijek očekuj patnju i samo marljivo radi. O siromašnoj ženi neće brinuti nitko osim nje same.“ Sunja se, kao vrlo mlada djevojka, zaljubi u bogatog mešetara Koh Hansua s kojim i zatrudni. Kada sazna da je Hansu već oženjen u Japanu, Sunja pada u depresiju jer zna da će njezina trudnoća i njezino dijete obilježiti čitave generacije obitelji. Stoga pristaje udati se za boležljivog pastora s kojim odlazi u Osaku. Njezin odlazak iz rodne Koreje pokrenuo je niz događaja koji će odjekivati desetljećima i utjecati na sudbine sljedećih naraštaja.

U zanosan obiteljski narativ upletene su potresne sudbine brojnih likova, njihove ljubavi i gubici, ambicije i razočaranja, njihove pobjede i porazi. Min Jin Lee sigurnom nas rukom vodi, kako zagušljivim uličnim tržnicama i siromašnim korejskim getima, tako i  blještavim pačinko-salonima, u kojima zveckaju fliperi i novac, i moćnim kriminalnim yakuza podzemljem, ispisujući raskošnu dramu o identitetskim i moralnim postavkama dvaju naroda na vjetrometini burnog dvadesetog stoljeća.

Violeta

Isabel Allende ponovno očarava čitatelje svojim najnovijim romanom Violeta. Pričajući priču o zanimljivom ženskom liku autorica priča i o najvećim povijesnim događajima 20. stoljeća. Kroz pisma u kojima se obraća voljenom Camilu, Violeta pripovijeda o ljubavima i patnjama, siromaštvu i bogatstvu, borbi za ženska prava, majčinstvu i egzilu, o strašnim gubicima i silnim radostima. Na temelju vlastitih iskustava i dokumentarne građe, Allende je izmaštala neustrašivu junakinju koja na krilima strasti, odlučnosti i humora svladava sve bure povijesti.

„Rodila sam se 1920., za pandemije španjolske groznice,a umrijet ću 2020. za pandemije koronavirusa. Pompozna li imena za tako zloćudna nametnika. Poživjela sam cijelo stoljeće i imam dobro pamćenje, a uz to i nekih sedamdesetak dnevnika i na tisuće pisama da posvjedočim o svom prolasku ovim svijetom. Pribivala sam mnogim događajima i nakupila iskustva, ali kako sam bila rastresena ili vrlo zauzeta nisam stekla bogzna kakvu mudrost. Ako je istina ono o reinkarnaciji, morat ću se vratiti da polučim sve propušteno. Zastrašujuća mogućnost.“

Druga polovica Auguste Hope

Prvijenac autorice Joanne Glen Druga polovica Auguste Hope ljekovita je doza snažnih emocija i obiteljska saga koja priča o tuzi, gubitku, izbjeglištvu i traumi građanskog rata. Glavna junakinja romana je Augusta koja odrasta u malenom engleskom mjestu sa svojim roditeljima i sestrom blizankom Julijom. „Moj prvi izlazak (iz majke) bio je uznemirujući. Pogrešno sam se okrenula i omotala si pupčanu vrpcu oko vrata, dok je Julia u svijet spokojno iskliznula nedugo prije ponoći 31. srpnja. Ja sam stigla tek nekoliko minuta kasnije, a tada je već bio kolovoz pa smo bile blizanke s različitim datumima rođenja. Moja sestra, rođena u srpnju dobila je ima Julia, a ja, rođena u kolovozu bit ću Augusta.“

Augusta je uvijek bila pomalo „čudna“ – obožavala je riječi i učila napamet cijele rječnike, kroz školovanje ispravljala svoje profesore i uvijek žudila za nečim većim i drugačijim od ponude malenoga mjesta u kojem odrasta. Julia je bila suprotnost – sretna i zadovoljna sa srednjoškolskom ljubavi s kojim sanja o osnivanju obitelji u rodnome mjestu. Međutim, kada nezamisliva tragedija preokrene život cijele obitelji naglavačke, Augusta će biti prisiljena uroniti u nepoznato i otkriti gdje joj je dom, ali i srce.

Druga polovica Auguste Hope dirljiv je roman koji se našao i u užem izboru za najbolji debitantski roman.

Lijepa

Autobiografska priča Lijepa inspirativna je i istinita priča autorice Katie Piper koja očarava čitatelje diljem svijeta.

Katie je bila predivna mlada žena, na početku uspješne karijere fotomodela i televizijske voditeljice kada upoznaje mladića Daniela preko Facebooka. Ne znajući ništa o njemu i njegovoj prošlosti, Katie ulazi u vezu s njim, a kada polako počinje otkrivati njegovo pravo lice bude već prekasno. Nakon što ju je zatočio, cijelu noć držao zatvorenu u hotelskoj sobi i silovao, idući je dan angažirao poznanika da napadne Katie kiselinom. Napadač ju je polio kiselinom po licu, vratu i dekolteu i zauvijek promijenio njezin izgled i život. Kada se, donedavno, prekrasna djevojka mora suočiti sa svojim opečenim deformiranim licem neminovno dolazi do depresije i teških psihičkih problema, jer su se njezin izgled i život u sekundi doslovno otopili. „Osjećala sam se kao da me živu spaljuju, da se topim kao voštana svijeća. Pokušala sam jasno razmišljati, ali bol je bila toliko nesnosna da me cijelu progutala. Bila sam uvjerena da umirem; bilo je nemoguće osjetiti tu vrstu agonije i preživjeti. Što da učinim? Očajnički sam trebala pomoć. Teturala sam po pločniku ispred svog stana, ispuštala te grozne krikove, ali ljudi su samo zurili u mene, razvaljenih usta od šoka. Zašto mi nitko nije pomogao?“ Ipak, Katie je nakon brojnih operacija učestalim radom na sebi i svojoj psihi postala još bolja i jača verzija sebe koja danas nadahnjuje milijune ljudi diljem svijeta i prikuplja novac za sve žrtve napada kiselinom.

Lijepa je knjiga koju svakako morate pročitati jer će vam otvoriti oči i naučiti vas koliko su ljudska snaga i volja snažni te što je jedna žena u stanju podnijeti.

O ženama i soli

Američka književnica Gabriela Garcia dobitnica je nekoliko nagrada i stipendije, a O ženama i soli njezin je prvijenac. Roman je oda ženama u različitim životnim okruženjima sa zajedničkom poveznicom – odnos majka i kćeri.

Roman prati žene obitelji izbjegle s Kube u Ameriku te kroz kaleidoskopsku priču svih likova portretira živote iznimnih žena. Carmen je rođena na Kubi te su traume imigrantskog života u Miamiju ostavile na njoj neizbrisiv trag. Njezina kći Jeanette bori se s ovisnošću o drogama i u pokušajima izlaska iz zle prošlosti i traume, odluči istražiti obiteljsku povijest. U jednom je trenutku njezino istraživanje dovodi na Kubi gdje se sprijateljuje i po prvi puta upoznaje sestričnu Maydelis i baku Dolores. „Znači, moja majka mrzi svoju majku. Bilo je trenutaka kad sam mislila da mrzim svoju majku, zato razumijem, iako se pitam je li ih zaista razdvojila samo politika. Odrasla sam u Miamiju, da, i gledala kako se obiteljski ručkovi pretvaraju u sveopću svađu samo zato što je netko spomenuo Kubu, ali ne zanimaju me obiteljske prepirke baš kao ni moju sestričnu Maydelis, koja je moja vršnjakinja. Odrasle smo na suprotnim obalama, ali podjednako preplavljene politikom, tako da smo sve proživljavale kroz kontekst države udaljene mnogo kilometara. Razumijem njezinu malaksalost. I ja sam umorna.“

O ženama i soli isprepleteni su portreti žena koje se bore, vole, gube i pronalaze sebe. Predivna ljudska i ženka priča očarat će vas odmah na početku i do kraja vas neće nimalo razočarati.

Tko je Maud Dixon?

Roman američke autorice Alexandre Andrews Tko je Maud Dixon? inteligentno je, nepredvidivo i zabavno štivo koje će vas opustiti i zainteresirati. Glavna junakinja je Florence koja radi u izdavačkoj kući, a zapravo želi postati spisateljica. Kada joj se pruži prilika postati pomoćnica slavne spisateljice Maud Dixon, Florence objeručke prihvaća posao. Maud Dixon pseudonim je renomirane i iznimno slavne spisateljice čiji pravi identitet nitko ne zna. Prihvaćajući posao Florence se obvezala na potpunu tajnost i život u kući na osami. Za potrebe novog romana i istraživanja njih dvije otputuju u Maroko i pomalo romantično provode vrijeme do trenutka kada se Florence budi u bolnici nakon prometne nesreće. Ne sjeća se što se dogodilo, a Maud je nestala. Što se dogodilo i gdje je Maud – pitanja su koja se roje u njezinoj glavi, ali i ideja: ako Maud više nema, možda Florence naposljetku ipak može ostaviti trag kao spisateljica… „Kad bi pogledala u budućnost, vidjela bi se za prelijepim pisaćim stolom pokraj nekog prozora, kako piše novu izvrsnu knjigu. Nikada nije posve razabirala riječi na ekranu, no znala je da su genijalne i da će jednom za svagda dokazati da je ona uistinu iznimna. Svi će znati tko je Florence Darrow.“

Tko je Maud Dixon? priča o dvostrukom identitetu, uz satiričan obrat, silno je zabavna.