Svjetlo između oceana

Debitantski roman australske književnice M. L. Stedman Svjetlo između oceana preveden je u više od 25 zemalja i prema njemu je snimljen istoimeni film s Michaelom Fassbenderom i Aliciom Vikander u glavnim ulogama.

Neposredno po završetku Prvog svjetskog rata i užasa koje je tamo doživio, Tom Sherbourne prihvaća posao svjetioničara na zabačenom australskom otoku. Njegovo službovanje traje i po nekoliko mjeseci, bez ikakvog dodira s ostalim ljudima i odlaska na kopno. S njime je na otoku njegova novopečena mlada supruga Isabel. „Jednako kao živa koja vrti uređaj, Isabel je – zagonetna. Sposobna liječiti i otrovati; sposobna nositi teret svjetla, ali se također raspasti u tisuću neuhvatljivih djelića koji jure na sve strane, bježe sami od sebe.“ Njihova ljubav je predivna i jaka, ali uništava je nemogućnost rođenja djeteta. Kada ocean jednog dana na obalu izbaci čamac s mrtvim čovjekom i živom bebom, jasno je što će oni odlučiti. Međutim, ta odluka imat će razorne posljedice za veliki krug ljudi.

Svjetlo između oceana predivna je ljubavna priča obojana zadivljujućim prizorima divljeg oceana i prirode koja progovara o jačini majčine povezanosti i odnosa između majke i djeteta koji je nemoguće raskinuti.

Zli jezici

Talijanska književnica Rosa Ventrella svojim je romanima očarala publiku diljem svijeta, stoga ne čudi podatak da su joj knjige prevedene na 17 jezika. Zli jezici roman je o ženama u talijanskoj obitelji koje se u toku Drugog svjetskog rata suočavaju s odlaskom muškaraca, nestašicom, gladi i preživljavanjem. Caterina je majka dviju kćeri, Terese i Angeline koje su još djevojčice kada ima otac odlazi u rat. Caterina jedino na raspolaganju ima svoje senzualnu arapsku ljepotu – „prokletstvo“ na koje je svekrva uporno upozorava. Osim svekrve, tu su i „zli jezici“ koji su sveprisutni na ulicama rajona: „No ogovaranje je bilo sveprisutno i pratilo je moju majku koja mu se morala izmicati sa svakim korakom. Šuljalo se uličicama, uz iskrivljene stube koje vode na trg, migoljilo oko demižona punih ulja koji su stajali pred vratima, uvlačilo se u oči magaraca privezanih za kolica s voćem, opijalo prodavača sardina, pekara, voćara, kume na vratima, vračaru tamnih očiju, kramara koji skuplja staro željezo i viče ulicama.“

Neumoljivim tonom punim starinske ljepote Rosa Ventrella donosi obiteljsku priču i poglavlje talijanske povijesti od Drugog svjetskog rata do borbi salentinskih seljaka za prava nad zemljom.

Dom za neželjene djevojčice

Kanadskoj književnici Joanni Goodman Dom za neželjene djevojčice prvi je roman preveden na hrvatski jezik, ali vjerujemo ne i zadnji. Bazirajući priču na mračnoj istini kanadske povijesti, Goodman stvara dva snažna ženka lika: Maggie i Elodie, majku i kći, koje su rastavljene odmah po upoznavanju, ali ne odustaju jedna od druge. Maggie je s 15 godina ostala trudna sa siromašnim momkom sa susjedne farme što njezin otac nikako nije mogao prihvatiti, te je Elodie odmah dao na usvajanje, čim se malena rodila. Djevojčica je odrasla u sirotištu koje je tadašnja politika s kanadskim premijerom na čelu pretvorila u umobolnicu: „Ta djeca nisu bila samo siročad; već napuštena, ‘djeca grijeha’ u provinciji, rođena u izvanbračnim vezama, koja nisu imala nikoga da se za njih zauzme. Najranije je Moniqueno sjećanje na život u sirotištu Sanit-Sulpice u Farnhamu, gdje je živjela do svoje sedme godine. Danas je ono poznato pod nazivom ‘Dom za neželjene djevojčice’. – Ali nije to mjesto bilo loše. – prisjeća se ona. – Ne vežu me za nj loša sjećanja, sve do onog trenutka kada je pretvoreno u psihijatrijsku bolnicu.“

Dom za neželjene djevojčice dirljiva je i napeta priča o neraskidivoj sponi između majke i kćeri koji će Vas osvojiti već svojim prvim stranicama.