Njegov miris poslije kiše

Njegov miris poslije kiše francuskog autora, novinara i alpinista Cedrica Sapina-Defoura dirljiva je i topla oda svim psima, koja je vrlo brzo po objavljivanju poharala svjetske ljestvice najprodavanijih knjiga. Situacija nije bila drugačija ni u Hrvatskoj, a svatko tko je pročita uvjerit će i zašto. U romanu je autor ispričao vlastitu priču o svome psu Ubacu koja kreće od same ideje da nabavi psa, ide preko prvog pogleda i sudbonosnog upoznavanja, zajedničkog života pa sve do tužnog i bolnog rastanka. Trinaest godina povezanosti, ljubavi, međusobnog razumijevanja, suživota i prekrasnih trenutaka prošlo je za tili čas. Ipak, ono što ostaju vječne su uspomene i sjećanje na predivne zajedničke dane. „Kakav poraz. Pas svojom prisutnošću uveliča vaš život i onda je, ne da mu zahvalite, nego da se uzdignete na njegovu visinu, dovoljna jedna gesta, dvije injekcije, jedna za hrabrost, jedna za dostojanstvenost, a mi za to nismo sposobni, igramo na kartu one neiskrene dvojbe nije li uspavljivanje uskraćivanje. A ono je zapravo uzvisivanje.“

Ova knjiga meditacija i životu i transformativnom učinku bezuvjetne ljubavi savršen je dar svakom vlasniku psa, jer je svaki vlasnik svjestan da je „ljubav prema psima, izvanredna sklonosti koja nadilazi sve i povezuje sve ono nepomirljivo što uopće postoji.“

Mesar

„Mesar“ autorice Joyce Carol Oates djelo je fikcije koje uključuje epizode iz života povijesnih osoba. Utemeljen na autentičnim povijesnim dokumentima roman prati karijeru doktora Silasa Weira, „oca ginopsihijatrije“, dok se uspinje od profesionalne anonimnosti do nacionalne slave. Radnja romana smještena je u 19. stoljeće, kada se o liječenju psihičkih bolesti vrlo malo znalo. Doktor Weir postaje ravnatelj bolnice za psihički nestabilne žene na kojim kreće provoditi eksperimente u liječenju, vjerujući da su psihička oboljenja posljedica fizičkih nedostataka. U svojim pokušajima liječenje uništio je živote mnogim ženama, a puno njih je, zbog njegovih metoda i preminulo. „Priznajem, ako nisam mogao eksperimentirati na njima, luđakinje mi nisu bile zanimljive. Jer ludilo je jako monotono i dosadno, barem kod većine luđakinja koje sam ja sreo. (Naravno, bilo je iznimaka kod mlađih, privlačnih žena, u koje ludilo još nije zarilo svoje kandže i učinilo ih kreštavima i odbojnima, ali pričali se da te nagradne primjerke, koje neki od nas nisu imali ni priliku vidjeti, liječi isključivo ‘unutarnji krug’.)“

Ovo je roman koji će izazvati ljutnju i nevjericu kod čitatelja, te ga svakako vrijedi pročitati.

Lavice Teherana

Marjan Kamali autorica je višestruko nagrađivanih i prevođenih romana, a Lavice Teherana je ubrzo postao međunarodni bestseler. Kroz roman pratimo prijateljstvo dviju prijateljica, Eli i Home, od njihove sedme godine, te pratimo razvoj, odnosno nazadovanje Irana pod utjecajem raznih politika. Obrađujući razdoblje od 50-ih godina 20. stoljeća do 2022. autorica je kroz glasove glavnih junakinja dala izvrstan povijesni presjek države u kojoj previranja i dalje traje, a žene imaju sve manje prava. Životi Eli i Home neminovno su oblikovani političkim stanjima i odlukama, te posljedično imaju utjecaj i na njihovo prijateljstvo i tijek događaja.

Već prvoga dana u osnovnoj školi Eli i Homa postaju nerazdvojne, igraju se, uče i lutaju među šarenim tezgama teheranskog Velikog pazara, dijeleći snove o tome kako će jednoga dana postati važne i snažne lavice. „Šir zan. Lavice. Nas dvije. Zar to ne vidiš, Eli? Jednog dana ti i ja ostvarit ćemo velike stvari. Živjet ćemo za sebe. I pomagati drugima. Sad smo još mladunčad. Ali izrast ćemo u lavice. Snažne žene koje će mnogo toga postići.“ Jesu li u tome uspjeli i kamo ih je život odveo, pročitajte u ovome romanu koji opisuje jedno divno i snažno prijateljstvo.  

Kako uspješno zakopati muža

Roman autorice Alexie Casale nosi primamljiv i, na prvi dojam, humorističan naslov „Kako uspješno zakopati muža“, ali kada ga krenete čitati, vrlo brzo postajete svjesni da je tematika sve samo ne smiješna. Radnju je autorica smjestila u Veliku Britaniju u vrijeme lockdowna uzrokovanog COVID-om, kada su svi bili zatvoreni u kućama i kada je nasilje nad ženama od strane njihovih partnera doživjelo vrhunac. Upravo se to dogodilo i glavnoj protagonistici, Sally, koja je muža dokrajčila tavom i sada mora smisliti plan kako se riješiti trupla. Međutim, nije Sally jedina žena u gradu koju je zadesila takva sudbina…

Ako stavimo šalu na stranu, ovaj roman otvara temu zlostavljanja žena i zbog svog crnohumornog stila svakako će vam ostati u sjećanju i potaknuti na razmišljanje. Naše junakinje u borbi da ostanu na slobodi i da ne završe u zatvoru, osjećaju se slobodnije nego ikada prije u životu. „Dvadeset sam mu godina polako prepuštala kontrolu nad svojim životom. U lockdownu je preuzeo kontrolu nad svakom mojom budnom minutom, ali govorila sam si da je to ‘samo’ ovo, ‘samo’ ono, ‘samo’ nešto drugo… odvojeni trenuci kontrole, nasilja i jada. Zbog tupila nisam uspjela spojiti komadiće slike da bih vidjela sve u cijelosti… sve do onog trenutka kad me uhvatio za ruku i znala sam da nikada neće stati. Prvi sam put vidjela istinu. I možda me to čini glupom i jednom i beskorisnom i slabom kao što je Jim oduvijek tvrdio da jesam… Samo, više si ne dopuštam biti ništa od toga. I da, loše mi ide lukavost. Ne znam biti korisna. Nisam jaka. Ali postajem sve bolja. Toliko sam toga učinila u dva dana. Toliko sam se promijenila.“

Himmlerove jaslice

Caroline De Mulder višestruko je nagrađivana belgijska spisateljica i profesorica književnosti. U romanu Himmlerove jaslice autorica rekonstruira stvarne povijesne događaje, te donosi upečatljiv prikaz projekta i mjesta osmišljena za odgajanje „budućih gospodara rata“. Radnja romana smještena je pred kraj Drugoga svjetskog rata u nacističko rodilište u kojem su smještene odabrane rodilje, supruge visokopozicioniranih SS-ovaca. Tu je sve napravljeno kako bi novorođenčad i njihove majke uživali u skladnu okruženju, bez doticaja sa stvarnošću i ratnim strahotama koje bijesne oko njih. Ispričan kroz tri perspektive, roman otkriva tri različita pogleda na ratnu stvarnost. Renee je mlada Francuskinja koju je obitelj napustila jer se zaljubila u njemačkog vojnika i čeka porod u rodilištu. Marek je zarobljeni Poljak smješten u logor u neposrednoj blizini rodilišta, a Helga je uzorna medicinska sestra koja skrbi o trudnicama i djeci.

Kako se bliži kraj rata i mijenja se ozračje svi junaci mijenjaju pogled na stvari oko sebe, pa čak i svoja dosadašnja uvjerenja: „Nema tu jedne strane koja je dobra i druge koja je zla, samo dugi padovi nakon kojih se ne ustaje i ponekad neprimjetni prijelazi s jedne na drugu stranu. Kad to shvatiš, već je prekasno.“

Himmlerove jaslice vrlo je zanimljiv i poučan roman koji svakako vrijedi pročitati.