Finska spisateljica Maria Turtschaninoff autorica je pomalo fantastičnog romana Maresi čiji je podnaslov Kronike iz crvenog samostana. Djevojka Maresi jedna je od stanovnica Crvenog samostana koji se nalazi usred oceana i potpuno je izoliran od ostatka svijeta. Na otoku žive isključivo žene i djevojke, te je muškarcima pristup zabranjen. „Mnogo je razloga zašto djevojčice dolaze ovamo u Samostan. Ponekad ih ovamo pošalju njihove siromašne obitelji iz obalnih zemalja zato što ih ne mogu hraniti. Ponekad obitelji znaju primijetiti da je kći oštroumna i radoznala, pa žele da dobije najbolje moguće obrazovanje koje žensko dijete može dobiti. Ponekad neka dođe ovamo zato što je bolesna ili sakata i sestre se mogu pobrinuti za nju.“ Nakon jednog traumatičnog iskustva, potaknuta od drugih sestara, Maresi odlučuje zapisati sve događaje koji su prethodili tome ružnom događaju.
Mračna, moćna i originalna knjiga, ističe se izbrušenim stilom kakav se rijetko susreće u ovom žanru. Atmosferična, snažna vizija koja upečatljivo dočarava svijet tako različit od našeg, a ipak tako uznemirujuće poznat. Autorica se koristi tradicionalnim elementima ženske magije da bi postigla dramatske učinke u ovom uzbudljivom feminističkom romanu o prijateljstvu, sestrinstvu i hrabrosti.

Nella Larsen američka je književnica i prva crnkinja koja je dobila Guggenheimovu potporu za kreativno pisanje. Za života je napisala samo dva romana, ali je njezin nevelik opus doživio odobravanje suvremenika. Do oživljavanja interesa za njezino pisanje došlo je krajem 20. stoljeća, kada su proučavanja pitanja rasnog i seksualnog identiteta ušla u fokus književnih znanstvenika. Njezini radovi predmetom su brojnih znanstvenih studija, a danas je hvaljena kao vrlo važna književnica američkog modernizma.
U romanu Pretvaranje pratimo priču o dvije prijateljice iz djetinjstva – mlade crnkinje svjetlije puti Clare i Irene koje se ponovno susreću nakon mnogo godina. Clare je sada udana za bijelca i živi pretvarajući se da je bjelkinja; Irene se deklarira kao crnkinja, a pretvara se da je bjelkinja samo po potrebi. „Čudno je to s pretvaranjem. Ne odobravamo ga, a istodobno ga toleriramo. Ono u nama pobuđuje prezir, a svejedno mu se divimo. Uzmičemo pred njim s nekom čudnom vrstom gađenja, ali ga štitimo.“ Životi dviju prijateljica isprepleću se u dirljivoj priči o rasizmu i realnosti života američkih crnaca srednje klase dvadesetih godina 20. stoljeća, a kako je pretvaranje uvijek i laž, unatoč međusobnoj sklonosti i dobrim namjerama, ta će igra (ili potreba) dovesti do tragičnog svršetka. Prema ovom romanu 2021. godine snimljen je film u produkciji Netflixa.