Izvješće o radu Knjižnice za 2016. godinu

Narodna knjižnica u društvu zauzima važno i istaknuto mjesto. Glavne djelatnosti narodne knjižnice su “pružanje usluga i osiguravanje građe na različitim medijima kako bi se zadovoljile obrazovne i informacijske potrebe, te potrebe za osobnim razvojem, uključujući, razonodu i potrebe vezane uz slobodno vrijeme, kako pojedinaca tako i grupa”. 

Navedeni citat opisuje knjižnicu kao vitalni organizam zajednice koji omogućava svim žiteljima pripadajuće sredine i svima koji se nađu na prostoru iste razvoj i prosperitet. 

Gradska knjižnica Biograd na Moru nije u mogućnosti zadovoljiti sve ove potrebe iz više razloga, među kojima je najveći ogroman nedostatak prostora, uz koji se onda nadovezuju svi ostali (djelatnici, odjeli, vrste potrebne građe i sl.).

Uvjeti u kojima Knjižnica radi su ispod minimalnih stručnih standarda, preporučenih Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Prostor kojim raspolaže je 120 m² i zadovoljava samo 28% minimalne površine, propisane Standardima za narodne knjižnice. Knjižne police su postavljene do visine stropa, što znači da je građa za korisnike nepregledna i nedostupna. Uza sve to, Knjižnica je neadekvatna za pohranu i čuvanje građe zbog loših mikroklimatskih uvjeta (vlaga, loše grijanje, klimatiziranje).

Nadamo se rješenju ovog nezavidnog položaja, naime u 2010. god. započeli su radovi na izgradnji nove zgrade knjižnice.

Prema broju stanovnika Grada, knjižnica pripada VI. tipu knjižnica, a  veličini područja koje pokriva svojim uslugama V. tipu knjižnica (područje od 10 000 do 20 000 stanovnika). 

 1Uloga i svrha narodne knjižnice // Narodna knjižnica: IFLA-ine i UNESO-ove smjernice za razvoj službi i usluga. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. Str. 1-2

Nabava građe

Sukladno svojoj primarnoj zadaći knjižnica je kroz 2016. god. nabavila 2760 knjiga u vrijednosti od 286.139,78 kn:

Način nabave
Broj jedinica građe
Iznos
Kupnja
2318
234.099,78 kn
Otkup Ministarstva kulture RH
364
43.680,00 kn
Dar
78
8.360,00 kn
Ukupno
2760
286.139,78 kn

Na kupnju je utrošeno sredstava u vrijednosti  = 234.099,78 kn

Izvor financiranja
Iznos
Ministarstvo kulture
58.000,00 kn
Grad Biograd
89.200,00 kn
Vlastita sredstva
86.775,78 kn
Ukupno
234.099,78 kn

Struktura nabavljene građe

Prilikom nabave građe mora se voditi računa o njenoj strukturi. Standardi propisuju da se kod  nabave knjižnične građe poštuju određeni parametri kojima će se pokriti sve skupine korisnika, tako je u 2016. god. nabavljeno:

Vrsta građe
Broj jedinica građe
Beletristike
1257
Knjiga za djecu
772
Znanstvene – znanstveno-popularne
692
Referentne
34
Zavičajna zbirka
5
Periodične publikacije
14
Ukupno
2760

Po pitanju godišnje prinove knjižne građe Standardi predviđaju 200 knjiga na 1000 stanovnika, što znači da je naša knjižnica u potpunosti  zadovoljila Standarde. Ministarstvo kulture RH po sadašnjem modelu financira knjižnice prema broju stanovnika jedinice lokalne samouprave. Činjenica je ipak, da bez obzira u koji nas tip knjižnice postavljaju Standardi,  našoj Knjižnici gravitira stanovništvo bivše Općine Biograd, oko 17.288  stanovnika i da  knjižnica skrbi za njih. Gledano na ovaj način plan je ostvaren u iznosu od 80%.

Osvrtom na ove brojeve, jednostavno se da iščitati da je Knjižnica u 2016. god. u odnosu na prethodnu 2015. god. u svoj fond pribavila 84 knjige više, ali su zanimljiviji ostali parametri:

kupila je 577 knjiga više nego u 2015, u većem novčanom iznosu 47.524,78 kn. Ministarstvo je prepolovilo broj otkupljenih knjiga, u 2015. otkupilo je 709 knjiga, u 2016. god. 364, razlika u novčanoj vrijednosti je 44.293,45 kn, dar je iznosio 129 knjiga u 2015. god, a 78 u 2016. god.

S obzirom na ekonomsku situaciju u društvu, možemo smatrati da je stanje zadovoljavajuće, zadovoljili smo i propisane Standarde RH.

Stacionar u Tkonu opskrbljujemo novijom građom. Oni su imali zamisli o otvaranju knjižničnog ogranka kao ustrojbene jedinice, što je veća razina od stacionara, stoga jedno vrijeme nisu radili. Međutim, njihov zahtjev nije odobrila Matična služba županijske knjižnice GKZ ni Ministarstvo. 

Otpis knjižne građe

Povjerenstvo za otpis knjižne građe ustanovilo je da je potrebno otpisati 317 knjiga po sljedećim kriterijima:

Kriterij otpisa
Broj jedinica
Vrijednost
Uništene knjige
33
1.942,20 kn
Dotrajala građa
284
18.915,56 kn
Ukupno
317
20.893,76 kn

Otpis knjižnične građe redovna je djelatnost knjižnice koja se redovito provodi i bio je nešto veći nego protekle 2015.god.

Nabava opreme

U 2016. god. na  kupnju informatičke opreme, neophodne za naš rad, utrošeno je 10.499,75 kn. 

Tehnička oprema
Količina
Iznos
Računalo Helium
2
7.660,80 kn
Monitor LCD
1
739,00 kn
PDV
2.099,95 kn
Ukupno
10.499,75 kn

Korisnici i knjižnica

Gradska knjižnica ima stalni rast u kupnji knjižne građe, usluga koje nudi i stabilan broj svojih članova. U 2016. god. imala je 1023 člana, od toga novoupisanih 234. Struktura članstva je očekivana: 358-ero djece do petnaest god. starosti, 572-je odraslih, 93-oje starijih od 65 god., s tim da je udio ženskog članstva za 40% veći u odnosu na muško. Knjižnica je imala 11130 posjeta svojih članova koji su posudili 21264 knjige iz knjižnice i 385 knjiga je korišteno u čitaonici. Imala je 659 posjeta internetu i 46 događanja kojima je nazočilo 580 osoba. 

Osim usluga Internet,a svojim korisnicima pruža usluge fotokopiranja, printanja, skeniranja, uporabu čitaonice za tihi rad, grupni rad, održavanje radionica, pretraživanje literature za različite potrebe, od informativnih do opsežnih, za pisanje diplomskih, seminarskih radova, referata i sl.

Knjižnica je javna ustanova u kulturi koja treba biti dostupna svim građanima, posebno treba biti otvorena prema sredini u kojoj „živi“ i biti nositelj raznih događanja. Poznato je da  knjižnica ima svega 28% od ukupno potrebnog prostora, zajednički odjel za svu populaciju, jedini zaseban prostor, malu čitaonicu od 25 m2, u kojoj se održavaju sva događanja.

Javna kulturno - obrazovna djelatnost knjižnice

U protekloj godini održano su 46 različitih događanja i aktivnosti koje je posjetilo oko 580 osoba. Za odrasle su upriličena 24 događanja od kojih su najatraktivnija bila gostovanja naših književnika i različita predstavljanja što književnih što publicističkih djela, nekoliko multimedijalnih predavanja na različite teme. Za djecu je organizirano 22 događanja koje je posjetilo 215-ero djece.

Prve naše  aktivnosti održane su već u siječnju i vezane su uz proslavu Dana Grada, u veljači Valentinovo. Po našem mišljenju posebno bi trebalo naznačiti književnu tribinu priređenu za Dan žena „Žena za sva vremena“,  prvo predstavljanje knjige u Hrvatskoj Drugi spol: ženom se ne rađa, ženom se postaje, Simone de Beauvoir. Tribinu su vodili doc. dr. sc. Nebojša Lujanović sa Splitskog sveučilišta, sociologinja doc. dr. sc. Valerija Barada i doc. dr. sc. Sanja Knežević s Odjela za kroatistiku. Ovakav događaj posebno bi naglasile i najveće knjižnice. 

Knjižnica je sudjelovala u manifestaciji Zadar čita – čitajmo zajedno kao i u programu Županijski dani, gosti – autori su nam bili sveučilišna profesorica i književnica Julijana Matanović, dan poslije Jasen Boko – ravnatelj Drame HNK u Splitu, dramatičar, publicist, putopisac…, zatim književnik, gastronomski stručnjak Veljko Barbieri. Osobito značajna edukativna multimedijalna predavanja Skrivena opasnost u igrama na sreću i Istine i laži o hrani, nutricionistkinje Anite Šupe koju su došli poslušati ljudi iz cijele županije i šire (Split, Tribunj, Drage, Pag). Svakako treba istaknuti da održavamo radionice – besplatne tečajeve osnova računalne pismenosti i pretraživanje Interneta za umirovljenike, koje je u 2016 .godini pohađalo 23 umirovljenika, u grupama, po šest sati. Za djecu smo organizirali, s Udrugom glagoljaša, radionice glagoljice koje je pohađalo 10-ero djece, radionice Web dizajna, photoshopa. U suradnji s Radio BNM-om, prema  preporuci UNESCO-a, s ciljem promicanja čitanja od najranije, već dojenačke dobi, provodimo kampanju Čitaj mi u okviru koje se svake nedjelje navečer emitira priča za laku noć, od listopada do svibnja. Pokrenuli smo ciklus pričaonica koje provodimo svakog četvrtka poslije podne. U cilju podizanja razine čitanosti i senzibiliziranja javnosti za knjigu tradicionalno, jednom mjesečno, na radiju BNM prezentiramo pet biranih naslova, tri iz književnosti i dva iz  publicistike koji se bave aktualnim temama današnjice.

Budući smo mala sredina, u najvećem broju događanja, surađuje se s Osnovnom, Srednjom i Glazbenom školom te Dječjim vrtićem Biograd i Radiom BNM. Redovito ažuriramo svoju internetsku stranicu s preporukama i sažecima najaktualnijih naslova na hrvatskoj i svjetskoj književnoj sceni. Na svojoj Facebook stranici  informiramo građane o aktualnostima vezanim uz Knjižnicu. Osim plakata i predstavljanja putem radija, razvili smo svoj sustav obavještavanja korisnika o svakom  budućem događanju. Knjižnica ima ugovor s Maticom umirovljenika, njihove članove upisujemo besplatno s tim da nam Matica to naknadno refundira. Neke ustanove nisu pokazale interes za suradnju.

Stručno usavršavanje knjižničnog osoblja

Kroz 2016. god. sudjelovali smo na stručnim predavanjima i radionicama u organizaciji Gradske knjižnice Zadar, i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, pri Centru za stalno stručno usavršavanje, na svečanom otvorenju Mjeseca hrvatske knjige u Šibeniku. Sudjelovanje na  Interliberu, Međunarodnom sajmu knjiga u Zagrebu, u trajanju od dva dana. Pohađanje znanstveno- stručnog skupa „Dijete, knjiga i novi mediji“, Filozofski fakultet  u Splitu, u trajanju od dva dana. Sudjelovanje na stručnom skupu povodom Međunarodnog dana pismenosti na temu „Motivacija i strategije za poticanje čitanja“, stručnom skupu „E knjiga u knjižnici, novi izazovi“. Društvo knjižničara Zadar održalo je devet kolokvija na različite teme u različitim knjižnicama u Zadru na kojima smo sudjelovali. 

Financijsko sumiranje

Djelatnost
Iznos
Kupnja knjiga
234.099,78 kn
Kupnja časopisa
2.500,00 kn
Kupnja opreme
10.499,75 kn
Javna kulturno – obrazovna djelatnost
15.760,00 kn
Stručno usavršavanje osoblja
12.000,00 kn
Ukupno
274.859,53 kn
Otpis
20.893,76. kn

Ravnateljica

Jelka Sipina, dipl. knjižničarka