Pristanak

Francuska književnica Vanessa Springora u autobiografskom romanu Pristanak ispisuje stranice o svome djetinjstvu i dobi kada je sa samo 14 godina postala ljubavnicom slavnog francuskog pisca koji ima preko 50 godina. Tinejdžerica V., dijete samohrane majke pronalazi utočište u knjigama kako bi pronašla spas od samotnih sati i nedostatka oca u svome životu: „Neka djeca dane provode na drveću. Ja svoje provodim u knjigama. Na taj način utapam neutješnu tugu koja me snašla otkad me otac napustio. Strast potpuno obuzima moju maštu. Prerano počinjem čitati romane u kojima ne razumijem bogzna što, osim toga da ljubav boli. Zašto tako rano počnemo žudjeti za nevoljama?“ Okolina, obitelj i prijatelji ne vide ništa sporno u održavanju ove veze, ali autorica se, nakon što odraste, suočava sa strašnim posljedicama toga odnosa.

Vanessa Springora u prvome licu ispisuje ovaj lucidni tekst, svjedočanstvo o njezinoj mladosti i kroniku jednog vremena i društva u kojemu je bilo moguće da Gabriel Matzneff, autor brojnih knjiga u kojima opisuje svoja seksualna iskustva s maloljetnicima, književna zvijezda koju slavi ondašnja kulturna i intelektualna elita, dobiva najvažnije književne nagrade za svoje knjige, a da nitko ne propituje njihov skandalozni sadržaj kao ni njegove javne istupe povezane s time.

Heroj

Pisac Karl Rühmann, gotovo cijeli život živi u Švicarskoj i piše na njemačkom jeziku, ali je rođen na području bivše Jugoslavije. Autor je pripovijedaka, radio-igrokaza za odrasle i djecu i triju romana. Roman Heroj priča je o Domovinskom ratu i dvojici generala koji su se upoznali i sprijateljili u Haaškom zatvoru. Iako su ratovali na suprotnim stranama, boraveći u zatvoru postali su prijatelji koji se nastavljaju dopisivati i kad jedan od njih bude proglašen nevinim i pušten na slobodu. Kroz njihova pisma autor otkriva i progovara o brojnim temama vezanima uz rat: krivnja, pravda, istina, nemoć, zapovijedi… „Rat nam je prisilno dodijelio ulogu neprijatelja i nismo mogli drukčije. Ali poslije, u zatvoru, više nismo mogli biti neprijatelji. Bez rata nije bilo moguće uopće očuvati neprijateljstvo. Ono ne bi imalo nikakvo uporište, shvaćate? A također, bez zajedničkoga vremena provedenog u zatvoru ne bi moglo biti ni prijateljstva. Može li se u tom slučaju govoriti o pravom neprijateljstvu i o pravom prijateljstvu?“

Ana je ratna udovica koja potajno čitajući pisma dvojice generala želi doći do istine i saznati kako je stradao njezin suprug ostavivši nju i njihova sina same.

Heroj je osjetljiv i politički osviješten roman snažnih likova i simbola koji će svakog čitatelja potaknuti na razmišljanje i promišljanje.