Svjetlo između oceana

Debitantski roman australske književnice M. L. Stedman Svjetlo između oceana preveden je u više od 25 zemalja i prema njemu je snimljen istoimeni film s Michaelom Fassbenderom i Aliciom Vikander u glavnim ulogama.

Neposredno po završetku Prvog svjetskog rata i užasa koje je tamo doživio, Tom Sherbourne prihvaća posao svjetioničara na zabačenom australskom otoku. Njegovo službovanje traje i po nekoliko mjeseci, bez ikakvog dodira s ostalim ljudima i odlaska na kopno. S njime je na otoku njegova novopečena mlada supruga Isabel. „Jednako kao živa koja vrti uređaj, Isabel je – zagonetna. Sposobna liječiti i otrovati; sposobna nositi teret svjetla, ali se također raspasti u tisuću neuhvatljivih djelića koji jure na sve strane, bježe sami od sebe.“ Njihova ljubav je predivna i jaka, ali uništava je nemogućnost rođenja djeteta. Kada ocean jednog dana na obalu izbaci čamac s mrtvim čovjekom i živom bebom, jasno je što će oni odlučiti. Međutim, ta odluka imat će razorne posljedice za veliki krug ljudi.

Svjetlo između oceana predivna je ljubavna priča obojana zadivljujućim prizorima divljeg oceana i prirode koja progovara o jačini majčine povezanosti i odnosa između majke i djeteta koji je nemoguće raskinuti.

Tri

Izraelski književnik Dror Mišani našoj se publici predstavio romanom Tri, vrlo zanimljivim i netipičnim trilerom koji će čitatelja zasigurno fascinirati i ostaviti utisak (bilo pozitivan ili negativan).

Sve započinje kada Orna, svježe razvedena majka dječaka, na stranici za upoznavanje razvedenih ljudi upoznaje Gila. Iako to nije ljubav na prvi pogled, pa čak ni nema strasti, Orna izlazi s njime i redovito mu se javlja pokušavajući zaboraviti svog bivšeg supruga. „I čuli su se sutradan. I gotovo svakog dana u sljedeća dva-tri tjedna. Nalazili su se najmanje jednom tjedno, uglavnom u hotelu i jednom u njegovom stanu. Bilo je to kao da pokušavaju popeti se stepenicu više, iskušati sami sebe i svoju vezu, pojačavaju vatru ne bi li uvidjeli valja li nastaviti kuhati jelo u loncu. No ipak, unatoč brojnim susretima, nije uvidjela, kretala se između trenutaka u kojima joj se doimalo kako to treba nastaviti i onih u kojima se s Gilom osjećala strano sama sebi i nije razumjela što zapravo rade zajedno.“ Kada se njezin bivši suprug vrati u Izrael iz Nepala sa svojom novom obitelji i odluči da njihov sin provede neko vrijeme s ocem, Orna se odluči otputovati s Gilom u Rumunjsku. Tu se stvari drastično mijenjaju i njihov odnos odlazi u neočekivanom smjeru…

Iako na početku može navesti na pomisao da je riječ o ljubavnom romanu, Mišani kroz priče o tri glavne junakinje majstorski stvara napetost, a neočekivanim obratom čitateljima diljem svijeta oduzima dah.

Pariška knjižnica

Janet Skeslien Charles nagrađivana je autorica romana i kratkih priča. Dok je radila kao voditeljica programa u Američkoj knjižnici u Parizu zainteresirala se za nevjerojatnu istinitu priču o knjižničarima koji su se suprotstavili nacističkom „zaštitniku knjiga“ i o tome napisala roman Pariška knjižnica. Kroz dva narativa autorica nas vodi u Pariz 1939. i Ameriku 1983. Parišku priču predvodi mlada Odile koja se zaposli kao knjižničarka u Američkoj knjižnici i upoznaje vrlo zanimljive ljude i ljubav svog života. Međutim, rat koji je pred vratima izokrenut će njezin život naglavce. U Americi pratimo priču tinejdžerice Lily koja žudi za avanturom i bijegom iz malenog provincijskog gradića. Njezina susjeda samozatajna je Francuskinja Odile s kojom se Lily zahvaljujući školskoj zadaći sprijateljuje. Njihov odnos počinje otkrivati povijesne, obiteljske, prijateljske i ljubavne priče.

Pariška knjižnica predivan je roman koji je, između ostaloga, nezaboravna priča o snažnoj ulozi književnosti u najtežim životnim trenucima i ljepoti knjiga i knjižnica:

„A sada ozbiljno, zašto knjigama? Jer ništa drugo nema tu čarobnu sposobnost da pomogne drugome vidjeti tuđim očima. Knjižnica je most između kultura, načinjen od knjiga.“

„… namjeravala sam reći da je knjižnica bez korisnika groblje knjiga, rekla je gospođica Reeder. ‘Knjige su kao ljudi; bez kontakta prestaju postojati.“

„Zašto si, pobogu, htjela biti knjižničarka?, pitao je s etincelle, iskrom, u očima. ‘Ponekad mi se knjige sviđaju više od ljudi.’ ‘Knjige ne lažu i ne kradu’, rekao je. ‘Možemo se osloniti na njih.“ 

Mliječni zubi

Zbirka priča Mliječni zubi rođene Zagrepčanke koja ponekad živi u Beogradu, Lane Bastašić sastoji se od 12 priča o odrastanju. Autorica je prošle godine dobila Europsku nagradu za književnost za roman Uhvati zeca.

Sve priče u zbirci za lajtmotiv imaju perspektivu djeteta koje svojim nevinim očima gleda odrasle (bilo roditelje, nastavnike, susjede…). „Tatu smo upoznali kroz njegovo odsustvo, oblikovali smo mu ruke prema kožnim rukavicama koje su ostale iza njega, njegove zube prema odrpanoj četkici koje se niko nije usudio ukloniti iz čaše u kupatilu, njegovu snagu prema namještaju oko nas: stolu i foteljama koje je sam sastavio. Postojalo je neko prazno mjesto koje je naša majka predano obožavala, mjesto koje bi samo tatine ruke i riječi ispravno popunile. Naša mala stopala i glupave šale nisu se uklapale u fine nabore i ćoškove njegove praznine.“ Iako je tema zbirke odrastanje čitatelj u njoj nikako ne treba tražiti priče o idealnim obiteljima i odnosima, već potpuno suprotno. Autorica nam priča brutalne i bolne priče u društvu koje je otrovano tugom, nesrećom, ovisnostima, incestom… Svaka pojedina priča započinje nevino, ali čitatelja onda odvodi u strah dostojan onoga koji proizvodi klaun Stephena Kinga. Ipak, neka Vas to ne obeshrabri. Čitajući ovu zbirku dobit ćete dokaz da je Bastašić jedna od vodećih prozaista u regiji i jačina njezinog djela nesumnjivo će ostaviti dubok utjecaj.