Bal luđakinja

Mlada francuska spisateljica Victoria Mas svojim je prvijencem Bal luđakinja osvojila kritiku i čitatelje diljem svijeta, a uskoro se očekuje i filmska adaptacija romana. Radnja romana smještena je u Pariz na konac 19. stoljeća u psihijatrijsku ustanovu Salpetriere gdje su zatvorene isključivo žene koje su proglašene ludima, histeričnima i koje je društvo odbacilo. Istina je ipak nešto drugačija, te su žene zapravo smetnja okolini, neželjene supruge, majke koje ne mogu preboljeti gubitak djece ili tvrdoglave kćeri. Svaki muškarac (brat, otac, suprug) mogao je tamo smjestiti ženu za koju je smatrao da se nedolično ponaša i živi. „Bolest dehumanizira; pretvara te žene u marionete na milost i nemilost pretjeranih simptoma, mekane lutke u rukama liječnika koji njima manipuliraju i pregledavaju im sve nabore kože, znatiželjne zvijeri koje zanima samo klinički pristup. One više nisu supruge, majke ili mlade djevojke, nisu žene koje pazimo ili cijenimo, nikada neće biti žene koje želimo ili volimo: one su bolesnice. Luđakinje. Promašaji.“

Tamo završava i mlada Eugenie, iz vrlo ugledne i bogate obitelji i kada se poveže s glavnom bolničarkom Genevieve u njoj vidi spas za bijeg. Najidealniji trenutak za spas je tzv. bal luđakinja, osebujan eksperiment liječnika u sklopu kojega krema Pariza dolazi gledati pacijentice prerušene u razne kostime, uživajući pritom u zvucima valcera i polke.

Bal luđakinja roman je koji progovara o mačizmu i nepravdi nanesenoj ženama, te istražuje tugu, traumu i sestrinstvo iza zidova notorne pariške ludnice.

Dom za neželjene djevojčice

Kanadskoj književnici Joanni Goodman Dom za neželjene djevojčice prvi je roman preveden na hrvatski jezik, ali vjerujemo ne i zadnji. Bazirajući priču na mračnoj istini kanadske povijesti, Goodman stvara dva snažna ženka lika: Maggie i Elodie, majku i kći, koje su rastavljene odmah po upoznavanju, ali ne odustaju jedna od druge. Maggie je s 15 godina ostala trudna sa siromašnim momkom sa susjedne farme što njezin otac nikako nije mogao prihvatiti, te je Elodie odmah dao na usvajanje, čim se malena rodila. Djevojčica je odrasla u sirotištu koje je tadašnja politika s kanadskim premijerom na čelu pretvorila u umobolnicu: „Ta djeca nisu bila samo siročad; već napuštena, ‘djeca grijeha’ u provinciji, rođena u izvanbračnim vezama, koja nisu imala nikoga da se za njih zauzme. Najranije je Moniqueno sjećanje na život u sirotištu Sanit-Sulpice u Farnhamu, gdje je živjela do svoje sedme godine. Danas je ono poznato pod nazivom ‘Dom za neželjene djevojčice’. – Ali nije to mjesto bilo loše. – prisjeća se ona. – Ne vežu me za nj loša sjećanja, sve do onog trenutka kada je pretvoreno u psihijatrijsku bolnicu.“

Dom za neželjene djevojčice dirljiva je i napeta priča o neraskidivoj sponi između majke i kćeri koji će Vas osvojiti već svojim prvim stranicama.

Serija slikovnica o djeci s teškoćama

September 2021

Slikovnice Ljepota razlika, Pjev riječi, Ples slova i Vedrina suncokreta namijenjene su za djecu i odrasle kako bi razvijali razumijevanje prema teškoćama kao što su disleksija, disgrafija, diskalkulija, downov sindrom, autizam i mucanje. Za cilj imaju razvijati empatiju i prihvatiti različitosti kao bogatstva života u svim njegovim izričajima! Nakon priče popraćene prekrasnim ilustracijama autorica je opisala kako posumnjati da dijete ima odstupanja u razvoju, na što obratiti pažnju, moguće uzroke i izazove te druge korisne informacije.

Dar prošlosti

Fiona Valpy uspješna je britanska autorica brojnih bestselera prevedenih na dvadesetak svjetskih jezika, a prvi na hrvatskom je roman Dar prošlosti. Kombinirajući povijesnu i suvremenu priču autorica uranja u vihore Drugog svjetskog rata pričajući nam o trima snažnim i posebnim ženama koje u Parizu pronalaze svoje načine borbe protiv nacista. Tri prijateljice: Claire, Mireille i Vivienne krojačice su i cimerice koje vode svoje živote kako najbolje znaju i umiju boreći se protiv gladi, hladnoće i teških ratnih uvjeta. Snagu za preživljavanjem i daljnju borbu crpe jedna iz druge jer: „Tiho sada. Zajedno smo. Sve će biti dobro.“ Njihove sudbine odvode ih na različite putove, ali dok znaju da su tu jedna za drugu sve je lakše i bolje.

Drugu priču u romanu istražuje Clairena unuka Harriet, koja se iz Londona seli u Pariz zbog posla i zanimanja za bakin život. Živeći i radeći u istoj zgradi gdje i Claire, Harriet razotkriva obiteljsku povijest koja je mračnija i bolnija nego što je ikad mogla zamisliti.